Patricija Hercog

Lesson plan is about computer games. The students will talk and express their opinions about gaming. The teacher will help the students to make a list of gaming habits of the class.
A reading text is going to be used as a basis for discussion on the possible dangers of playing violent games. Therefore, there will be a debate which will get students to express their own opinions on the influence of computer games. At the end students can design their own game.
Lesson: 2 X 45min

Nastavnička priprema

Gotov materijal

Lesson plan_Gaming

ls-gaming

Danijela Naranđa

Scenarij poučavanja na inovativan način uvodi učenike u svijet kodiranja:
Ostvaruju se ishodi (INFORMATIKA 5. razred):
A.5.1 pronalazi i vrednuje informacije

A.5.3 analizira način na koji računalo pohranjuje sve vrste podataka.

C.5.3 osmišljava plan izrade digitalnog rada, izrađuje ga, pohranjuje u mapu digitalnih radova (e-portfolio) i vrednuje ga

Scenarij poučavanja - Daj mi kod

kodiranje

Arta Fa

Jedrilica

jedrilica

Jelena Đermanović

Pablisher dokument u koji trebate umetnuti slike i tekst koji će se nalaziti na čestitci.

Predložak u Publisheru za izradu čestitki

cestitke

Kristian Golubić

U ovom se digitalnom escape room-u provjeravaju ishodi 1. polugodišta iz predmeta Informatika (brojevni sustavi, memorija računala, ASCII kodiranje, osnove Python-a, Excel)

Božićni escape room - ponavljanje 1. polugodišta 1. razreda gimnazije iz predmeta INFORMATIKA

er-spasavanje-bozi

Ksenija Lekić

Escape room "Potraga za boljim internetom" namijenjen učenicima OŠ za ponavljanje sadržaja o sigurnosti i mogućim opasnostima na internetu. Sudionicima ove potrage je na kraju dostupna i Diploma koju mogu ispuniti i preuzeti.

DSI 2024. - Potraga za boljim internetom

dsi-2024

proučavanje i primjena sadržaja u praksi

Sanja Pavlović-Šijanović

U uvodnom dijelu sata: promišljati i dijeliti vlastita iskustva o tajnama, načinima njihova čuvanja i dijeljenja.
Središnji dio sata:  rješavati zadatke i demonstrirati rješenja, razvijati praktične vještine izrade šifara, analizirati različite šifre, kritički razmišljati o sigurnosti, primijeniti stečeno znanje u praktičnim situacijama. Učenici će surađivati radeći u paru i razvijati vještine rješavanja problema.
Završni dio sata: izvesti zaključak i opisati ključne pojmove: pošiljatelj, otvoreni tekst (tekst koji želimo poslati), enkripcija/kriptiranje (postupak pretvaranja otvorenog teksta u šifrirani tekst-šifrat), šifrat (tekst koji dobijemo nakon transformacije prema dogovorenim pravilima), dekripcija (postupak pretvaranja šifriranog teksta u izvorni/otvoreni tekst), ključ (pravilo pomoću kojeg radimo enkripciju/dekripciju) i primatelj kroz proces slanja poruke koji se odvija između dvije strane, pošiljatelja i primatelja. Bit kriptografije je omogućiti komunikaciju između dvije osobe, tako da treća strana ne može saznati sadržaj poruke, tj. otvoreni tekst. Pošiljatelj pomoću unaprijed dogovorenog ključa šifrira otvoreni tekst, zatim se poruka šalje preko nekog komunikacijskog kanala koji nije siguran te dolazi do primatelja koji ima ključ za dešifriranje i otkrivanje originalnog otvorenog teksta. U tom procesu protivnik može čuti ili vidjeti šifrirani tekst, ali ga ne može dešifrirati ukoliko nema pravi ključ.
Opisati karakteristike i na osnovu njih prepoznati transpozicijsko i supstitucijsko monoalfabetsko i polialfabetsko kriptiranje. 
Transpozicijsko kriptiranje je metoda enkripcije u kojoj se znakovima teksta mijenja raspored (pozicija) u poruci prema nekom zadanom pravilu (algoritmu). Primjer: Skytale i rešetkasta šifra. U supstitucijskoj šifri, poredak slova ostaje isti, ali se za svako slovo koristi drugo slovo ili neka vrsta simbola. Takve šifre zovu se supstitucijske jer nešto supstituira (mijenja) svako slovo poruke. Monoalfabetske supstitucijske šifre podrazumijevaju da svako slovo ima jedno i samo jedno supstitucijsko slovo ili znak. Primjer: Cezarova šifra, Atbash, Pigpen, Polybiusov kvadrat, Uesugi. Polialfabetske supstitucijske šifre predstavljaju napredak nad monoalfabetskim supstitucijskim šiframa utoliko što se svako slovo otvorenog teksta može šifrirati u nekoliko različitih slova šifrata. Primjeri: Vigenerova i Jeffersonova šifra. 
Za one koji žele znati više: proučiti kako napisati kod u Pythonu  - Cezarova šifra s pomakom za 1 znak https://drive.google.com/file/d/1qNYrOEj1vUxJ4mTUHas01T_DtfC5-Kv2/view?usp=sharing i Cezarova šifra s proizvoljnim pomakom https://drive.google.com/file/d/1YDR7McGRcSwXB6YYrRYJoKiOIj6Qked0/view?usp=sharing 
Izazov: Međunarodno natjecanje Dabar (područje kriptografije) – 3 zadatka: https://drive.google.com/file/d/1X--nhAce9O9ETWn8pGCD6-fABz_o0t34/view?usp=sharing

Kriptografija

kriptografija

Kristina Krtalić

Datoteka stvorena u Google obrascima, sadrži dvanaest zadataka za ponavljanje sadržaja gradiva informatike 6. razreda. Točno rješenje prethodnog zadatka omogućuje prelazak na sljedeći zadatak.

Potraga za blagom (na kraju šestog razreda...)

potraga-za-blagom

Dražen Ružić

Ivana Ružić

Nakon uvodne rasprave učitelj učenicima prikazuje slike računala (Presentation 2) i pojašnjava:

Računalo je uređaj koji prepoznaje, obrađuje i sprema podatke i naredbe.
Podaci su brojevi, riječi, slike koje računalo prepoznaje, obrađuje i sprema.
Naredbe su upute koje govore računalu što treba učiniti.
Podaci i naredbe u računalo ulaze pomoću miša, tipkovnice, zaslona osjetljivog na dodir, mikrofona i sl.
Podaci se spremaju u spremniku računala.
Rezultate rada računalo pokazuje na zaslonu, ispisuje na papir, reproducira pomoću zvučnika.

Učitelj učenicima dijeli radni listić i zadaje zadatak:
Crvenom bojom zaokruži dijelove računala pomoću kojih u računalo unosimo podatke.
Plavom bojom zaokruži dijelove računala u kojima se spremaju podaci.
Zelenom bojom zaokruži dio računala koji prikazuje rezultate rada računala.

Kako radi računalo?

poucavanje

Nakon uvodne rasprave učitelj učenicima prikazuje različite slike računala i njegov razvoj kroz povijest od abakusa do danas (Presentation 1).

Učitelj pojašnjava kako danas postoje različite vrste računala: 
stolno računalo, 
prijenosno računalo, 
tablet, 
mobitel i dr. 
Svi navedeni uređaji su računala. Sastoje se od istih dijelova i obavljaju iste/slične zadatke. 
Različite su veličine i namjene.

Učitelj započinje i vodi raspravu:
Što radi računalo? 
Koje sve poslove računalo može obavljati: pisati, čitati, prevoditi, crtati, računati, kuhati ručak, čistiti pod, pregledavati zadaće učenika?
Može li računalo obaviti sve navedene aktivnosti ili samo neke? Koje?
Koje još aktivnosti/zadatke obavlja računalo?
Na koji način računala obavljaju različite aktivnosti?

Učitelj učenicima dijeli radni listić i zadaje zadatak:

 

Na zaslonu računala nacrtajte ono što najviše volite raditi na računalu. Obojite računalo.

Učitelj zadaje novi zadatak:
Pokušajte zamisliti kako će računala izgledati u budućnosti. 
Osmislite svoje računalo iz mašte i nacrtajte ga!
Učenici predstavljaju svoje crteže i pojašnjavaju što rade njihova računala iz mašte.